B vitamini su uključeni u gotovo sve važne procese u organizmu, a kako ih tijelo nema mogućnosti uskladištiti, potrebno ih je osigurati putem hrane i nadopuna. Najznačajnija uloga koju pripisujemo ovoj skupini vitamina je uloga u proizvodnji stanične energije, dakle bez njih nema pretvorbe hrane (šećera) u energiju koja pokreće naše stanice i organe. Dakle, svaki manjak B vitamina imat će za posljedicu i manje energije na raspolaganju organizmu za rast i obnovu.

Oni sudjeluju i u sintezi hormona, bjelančevina, enzimskim reakcijama (pogotovo važan B6), stvaranju eritrocita (B12), te ugradnji željeza u hemoglobin (B2 riboflavin). Pantotenska kiselina (B5) važna je za normalno funkcioniranje nadbubrežne žlijezde, a B6 (piridoksin) za proizvodnju serotonina, čime doprinosi zdravlju živčanog sustava. Manje poznati vitamin PABA (para-aminobenzojeva kiselina) koristan je za zdravlje ženskog hormonskog sustava pogotovo u menopauzi.

Folna kiselina ključna je za stanični rast i replikaciju, jer sudjeluje u sintezi DNK i RNK, a koristi se kod liječenja slabokrvnosti, jer poboljšava iskorištenje željeza.

B vitamini važna su karika u održavanju zdravlja srca i krvnih žila! Velike količine B vitamina, posebno niacina B3, kolina te inozitola, potrebne su u borbi protiv povišenog kolesterola u krvi (LDL kolesterol) i u sprječavanju stvaranja naslaga na krvnim žilama.

Borba protiv infekcija također traži potporu B vitamina. Tu nam posebno pomažu B12 (cijanokobalamin) te B6 (piridoksin).

Naši živci i naš mozak također vole B vitamine! Posebno su značajni tiamin B1, B12, kolin te inozitol. Pomanjkanje B vitamina može uzrokovati promjene u umnim sposobnostima (slabljenje pamćenja), glavobolju, poremećaje sna, osjećaj napetosti i tjeskobe, te razdražljivost. Kod svih tih stanja učinkovit je unos većih doza B vitamina, a posebno je značajna uloga riboflavina B2 kod osoba koje pate od migrene i jakih glavobolja. B vitamini se, uz neke antioksidanse, navode kao najzaslužniji u obnavljanju moždanih djelatnosti i bržeg oporavka nakon moždanog udara. Iako smo uvjerenja da nam je prehrana dostatan izvor vitamina B skupine, istraživanja govore drugačije. Manjak vitamina B prisutan je kod znatnog dijela stanovništva, a posebno su ugrožene osobe kod kojih je, zbog poremećene crijevne flore (tzv. crijevna disbioza), upalnih bolesti crijeva ili bolesti metabolizma (dijabetes), smanjeno upijanje vitamina B u krvotok.