Podzemna lukovica češnjaka (Allium sativum) sadržava više od dvije stotine biološki aktivnih tvari, uključujući vitamine, minerale, aminokiseline i enzime. Češnjak je, prije svega, poznat kao zaštitnik srca i krvnih žila. Razloga za to je bezbroj, a svi su znanstveno utemeljeni. Prema rezultatima nekih istraživanja, on je jedno od najboljih prirodnih sredstava za održavanje protočnosti krvnih žila i prokrvljenosti.

Snižava razinu štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno istovremeno povećava koncentraciju zaštitnog kolesterola (HDL), te štiti od ateroskleroze krvnih žila. Nadalje, sprečava nakupljanje trombocita i nastajanje krvnih ugrušaka, te stoga smanjuje opasnost od pojave moždane kapi, srčanog infarkta i tromboze.

Poznato je, nadalje, da češnjak normalizira srčani tlak i srčani ritam, poboljšava opskrbu srčanog mišića krvlju, što dovodi do poboljšanja srčane funkcije. Vazodilatatorni učinak (širenje krvnih žila) češnjaka dolazi do izražaja najviše na perifernim krvnim žilama, odnosno na suženim krvnim žilama glave, oka i nogu. Upravo zato može biti koristan kod problema s perifernom cirkulacijom te glavoboljama.

Jedan od najznačajnijih aktivnih sastojaka češnjaka, alicin, posjeduje iznimna antibiotska svojstva. Djeluje na bakterije, viruse i gljivice te je već stoljećima prokušan u liječenju gripe, bronhitisa, crijevnih infekcija, gljivičnih bolesti, a pomaže i kod raznih plućnih oboljenja.

Danas je poznato da češnjak djeluje i antimikrobno, uništavajući neke bakterije, kao što su: Staphylococcus, Escherichia coli, Proteus i Pseudomonas. Ne treba zaboraviti ni njegov antiparazitski učinak, pa se stoljećima, u narodu, koristi za izbacivanje dječjih glista (Enterobius vermicularis).

Peršin je poznat prvenstveno kao diuretik, pa se u narodnoj medicini koristi za stimuliranje rada bubrega i prevenciju upale mokraćnog mjehura.