Željezo se u najvećem dijelu u tijelu nalazi vezano za hemoglobin, bjelančevinu u crvenim krvnim zrncima, koja prenosi kisik iz pluća u tkiva. Bez dovoljno željeza ne možemo osigurati dovoljno kisika za stanice i tkiva, a tako niti zadovoljiti tjelesne potrebe za energijom. Ono je sastavni dio i mioglobina, bjelančevine koja tijekom velikih napora opskrbljuje mišiće dodatnim gorivom. Osiguravajući dovoljne količine željeza sprečavamo pojavu slabokrvnosti i pratećeg umora. Budući da željezo jača imunološki sustav, nedostatak željeza može povećati sklonost infekcijama.

Dnevne neto potrebe žena za željezom su prosječno oko 15 mg, a mjesečni gubitak željeza kod žena dvostruk je u odnosu na gubitak kod muškaraca. Trudnicama i dojiljama treba dvostruko više – oko 35 mg. Ove je količine skoro nemoguće unijeti hranom, jer ujednačena prehrana u 1000 kalorija sadrži tek oko 6 mg željeza. Da bismo dobili oko 30 mg željeza trebali bismo pojesti enormnu količinu hrane, oko 5000 kalorija. Nije iznenađujuće stoga da 10-15 % dojenčadi, djece, tinejdžerki, trudnica, sportaša i starih ljudi ima nedostatak željeza i proizlazeće tegobe.

Znaci manjka željeza kod djece prvenstveno se očituju kroz smanjenu koncentraciju i pažnju, smanjenu sposobnost koordinacije i općenito sniženje razine inteligencije. Zbog svega dodatni unos željeza te ostalih minerala putem dodataka prehrani dobiva posebno na značenju za ugrožene skupine.

Iskoristivost željeza znatno je smanjena kod reumatskih i gljivičnih bolesti, kao i kod kroničnog herpesa, pa u tim slučajevima dnevnu količinu pripravaka željeza treba povećati.

Veće potrebe za željezom imaju i vegetarijanci, sportaši, osobe koje piju puno kave i čaja. Upijanje željeza smanjuju i fosfo-bjelančevine iz jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, kava, čaj, namirnice od soje te vlakna i fitati (cjelovito brašno, mahunarke).

Iron plus treba uzimati prije obroka s vodom, limunadom ili svježim voćnim sokom.